Hrvatska, Susak 

Susak

Susak je jedinstveni otok na Jadranu kako po svom nastanku tako i po svom izgledu. Debele slojeve finog žućkastog pijeska na kamenu vapnenačku ploču nanijeli su pradavni vjetrovi, a ljudi su od pamtivijeka oko svojih poljoprivrednih dobara sadili trstike čije korijenje u potrazi za vodom prodire duboko u tlo i čuva ga od erozije. Otok se na pomorskim kartama pojavljuje vrlo rano, prvo pod romanskim nazivom Sansacus ili Sansegus, što vjerojatno dolazi od «sampsychon» (grčki – mažurana), iz čega će nastati hrvatski naziv Susak. Prvi spomen otoka u pisanim izvorima seže u sredinu 9. stoljeća, kada su se u njegovom akvatoriju sukobili Saraceni i Mlečani.

Najviše stanovnika živi na otoku Susku nakon završetka II. svjetskog rata. Šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do velikog iseljavanja u SAD. Računa se da danas u Americi živi više od 2500 Suščana, uglavnom u državi New Jersey. Od 1985. godine na Susku se slavi Dan iseljenika, zadnje nedjelje u mjesecu srpnju. Prvo naselje, čiji počeci sežu u rimsko vrijeme, nastalo je na plodnoj visoravni i naziva se Gornje selo, dok je Donje selo, smješteno u luci, novijeg datuma, izgrađeno u vrijeme najvećeg procvata vinogradarstva krajem 19. stoljeća. Zbog svoje izoliranosti, Susak je sačuvao svoj arhaičan govor (zaštićen kao pokretno kulturno dobro), specifične običaje i slikovitu nošnju.

NOŠNJA

Običaji ženskog tradicijskog odijevanja na otoku Susku su jako dobro sačuvani, pa razlikujemo nekoliko varijanti koje se vezuju uz određenu životnu dob te za određene prilike. Stariju varijantu susačke nošnje tzv. po susacku karakterizira bijela platnena kosula zatvorena oko vrata, prsluk bez rukava- bust kojim se steže i naglašava struk, zatim bravaruol (podbradnjak) koji se niz prsa spušta do pasa. Od pojasa na niže tijelo prekriva kamizot crni ili lasćavi (blistavi) bogato nabran sastavljen od čak 7 pola pamučnog apretiranog materijala. Donji kamizot istog je kroja kao i gornji, samo je bijele boje. Najdonja suknja zove se sukna skarlata i ona je puno užeg kroja, crvene je boje te bogato ukrašena čipkom i šarenim vrpcama. Pri plesu gornja dva kamizota se dižu te sukna skarlata dolazi u prvi plan. Najdonja odjeća su mudande ukrašene čipkom. Na nogama su pletene vunene kalcete ( nekad crvene boje) te raznoboje suknene carape, papuce ili pute. Način češljanja je također osobit.Kosa se češlja na razdjeljak te se dva prednja uvijena pramena- rici, puste da vise uz lice. Ostatak kosse splete se u pletenicu koja se na glavu plosno smota u obliku kolača, tzv. kokum, a preko se polaže rubac, facuol s kockastim uzorkom, crveni ili tamnijih boja. Ponešto modificiranu i ogoljelu varijantu nošnje po susacku možemo vidjeti još i danas na svega nekoliko starijih gospođa na otoku.

Druga, novija varijanta zove se po losinsku, te kako joj samo ime govori, nastala je pod utjecajem lošinjske mode s kraja 18. stoljeća. Po losinsku su se oblačile mlade djevojke u svečanim prilikama a u najraskošnijem obliku sačuvana je u svadbenoj opremi mladenke. Sastoji se od svilene bluze, zabajke , ružičaste boje koja je na prsima, gornjem dijelu leđa te na rukavima bogato ukrašena raznobojnim vrpcama, čipkom, metalnim nitima, staklenim kuglicama. Kamizot na faldice također je ružičaste boje a preko njega dolazi pregača, tarvijerslica, od ružičaste svile sa širokim obrubima ukrašenim na jednak način kao i poprsje/rukavi zabajke. Ispod se nose tri podsuknje, jako uškrobljene (inkolane) te pojačane sa širokim volanom u donjem dijelu. Sukna rakamana i tu je prisutna, također je užeg kroja te ukrašena još bogatije nego po susacku. Kao najdonji sloj ruha javljaju se opet mudande s čipkicom. Na nogama ružičaste kalcete i kožnate postoli. Mladenke na glavi nose svadbenu krunu- jirlanda i vijel. 1980-tih godina zabilježeno je na Susku posljednje vjenčanje u tradicionalnoj zabajki! Iako je Suščanska nošnja poznata po iznimno kratkim suknjama- minicama, činjenica je da do skraćenja nošnje dolazi tek 20-tih god. 20. stoljeća pod utjecajem građanske mode, sve do tada ženski kamizoti bili su dugi do sredine lista.

GOSPODARSTVO

Do sredine 18. stoljeća na Susku je prisutno mješovito gospodarstvo: na prvo mjestu žitarstvo (uzgoj žita, ječma, boba i sl.), zatim vinogradarstvo s ovčarstvom i ribarstvo. Za trajanja te vrste gospodarstva ekonomski razvitak Suska bio je brži od razvitka Velog i Malog Lošinja, pa je tako 1650. godine visina crkvene desetine koju plaća Susak iznosila 400 mletačkih lira (isto koliko i Unije), dok Lošinj plaća svega 320 lira. O nekadašnjem intenzivnom žitarstvu svjedoči i veličina zajedničkog gumna koje se nalazilo na mjestu današnje velike cisterne u Gornjem selu, na kojem se vršilo žito (mlatilo cijepovima). Kasnije, krajem 18. te u 19. stoljeću, paralelno s ekonomskim uspjehom Lošinja, na Susku dolazi do vinogradarske i ribarske specijalizacije, dok žitarstvo i ovčarstvo nestaju. Maslina kao kultura nikada nije bila zastupljena zbog nepogodnog tla. Poljoprivreda Suska specifična je iz nekoliko razloga: na otoku ne postoji radna stoka (volovi, magarci), ne postoje kola, plugovi i ralice, svi radovi obavljaju se rukom i ručnim oruđima, sav prijenos na otoku vrše ljudi na sebi ( muškarci na leđima, žene na glavama). Kao osnovna alatka javlja se četvrtasta motika s kratkom drškom kojom se okopava zemlja, trsje te kojom se održavaju terase za trsje, putevi i klanci (uski prolazi usječeni u pijesku). Kako se koncem 18. stoljeća sva djelatnost usmjerava na proizvodnju vina i ulov ribe, sve ostalo potrebno za život moralo se uvoziti.

Svaki Suščanin bio je u potpunosti individualan gospodarstvenik, svaki je istovremeno bio i vinogradar i ribar, mornar, prodavač na veliko i sitno, kupac na veliko i sitno. Svoje grožđe, vino i usoljene ribe samostalno je transportirao čamcem na jedra i vesla (prvi motor za barke na Susku se pojavljuje tek 1929.) do Cresa, Lošinja te Istre kao najbližeg kopna, gdje ih je samostalno prodavao ili baratao (razmjenjivao) za druga dobra. Tako je kvintal grožđa (100 kg) vrijedio 6 kg ovčjeg sira, 10 litara maslinovog ulja, 4 kvintala drva ili 5 kg vune. Sve do sredine 19. stoljeća na Susku traju feudalni odnosi jer je Susak, poput susjednih otoka Ilovika i Unija bio feud osorske, kasnije krčke biskupije. Suščani su stoga bili dužni osorskoj biskupiji isplaćivati trećinu (u 19. stoljeću četvrtinu) svih naturalnih prinosa mošta, žita, boba i dr., zatim su morali plaćati crkvenu desetinu od uroda (intrada) za potrebe mjesne crkve, glavarinu (porez koji se plaćao po glavama obitelji) i riblju dvadesetinu koju plaćaju svi vlasnici mreža potegača. Sve je to predstavljalo izuzetno veliko opterećenje za inače siromašan otok (svaki treći, odnosno četvrti dan Suščani su radili za biskupa!), pa ne čudi da su crkveni ubirači poreza bili u narodu iznimno omraženi. Posebno je bio omražen jedan crkveni izvršitelj, inače biskupov brat, slijep na jedno oko, koji se spominje i u molitvama Suščana:

„Od kuge, glada i rata i biškupova slipoga brata oslobodi nas gospodine!!

Otok je povezan dnevnom brodskom linijom s Malim Lošinjem te katamaranom s Rijekom.

OSNOVNE INFORMACIJE

Glavno naselje: Susak, otok Susak

(područje Grada Malog Lošinja)

Površina: 3,77 km

Obalna crta: 12.921 km

Broj stanovnika: 151

Promet

Područje Suska je proglašeno pješačkom zonom. Na otoku nema vozila, osim traktora, intervenih vozila, motora i bicikla. Putevi su ili zemljani ili betonsk putići za pješake. Stara jezgra Suska građena je od kamena ili crijepa, zbog vodopropusnosti. Zabranjeno je svako prometovanje i ostavljanje bicikla i motora na plažama, šetnicama i zelenim površinama.

Vodoopskrba

Vodoopskrba otoka Suska osigurana je brodom-vodonoscem.

Dolazak

Na Susak možete doći brodskom linijom iz Malog Lošinja, te katamaranskom linijom iz Rijeke i Malog Lošinja. Na otoku Susku, kao i na svim okolnim otocima lošinjskog arhipelaga nema automobila, glavno prijevozno sredstvo su traktorići i kariola.

KORISNE INFORMACIJE

Doktor / ambulanta:

Susak bb

Radno vrijeme:

01. - 12. mjesec, 09 - 11 sati

T: + 385 51 239 003

Ljekarna : nema

TIC

Turistički informativni centar Susak se nalazi u zgradi Mjesnog odbora na adresi te posluje u ljetnim mjesecima. U TIC –u

Susak je moguće izvršiti prijavu boravka te saznati turističke informacije o otoku

Pošta:

Susak bb

T: +385 51 239 118

Mogućnost podizanja novca te razmjene valute.

Banka : nema

Bankomat: nema

Mjenjačnica: u pošti

Najam bicikla ,motora: nema

Internet

u većini ugostiteljskih objekata

LUKA SUSAK i Sidrište Bok

Susak 396

M: + 385 95 849 36 64

E: alen.hosic@gmail.com

W: luka-susak.com

Usluga: privez – odvez u luci,

korištenje struje, vode

Sidrište Bok: 30 bova

PLAŽE - Uvala Bok i Dragočaj

Sansego

T: +385 1 231 75 57

M: +385 98 82 82 74

E: pdavor@gmail.com

Iznajmljivanje: ležaljke, suncobrani

od prirodnog materijala, pedaline,

internet i zabavni sadržaj


Komentari


Croatian Janosik  |  17.10.2013  |  StarStarStarStarStar
Sve je liepo ali ne ma -koliko kuna kosta jedan dan za personu.
Italian Maurizio Guerra  |  23.08.2013  |  StarStarStarStarStar
L'isola è molto bella, e conserva il suo fascino selvaggio. Migliorabili gli accessi alle altre spiagge che sono stupende, ma con sentieri molto impervi, e difficili da trovare in quanto non tracciati. Un suggerimento, è un vero peccato trovare rifiuti di ogni genere su spiagge incontaminate. Basterebbe una pulizia programmata per avere un paradiso incontaminato.
Italian rudo  |  02.09.2012  |  StarStarStarStarStar
isola super ci ritornerò di sicuro
Croatian Andreja  |  20.05.2012  |  StarStarStarStarStar
najbolj otkačen otok na jadranu, balzam za dušo in telo.
English Cathy M. Picinich  |  14.04.2012  |  StarStarStarStarStar
The part about the twisted stands of hair - that is how my Mom got her nickname, Rici.
Slovenian andreja  |  12.03.2012  |  StarStarStarStarStar
je na Susku mogoče kupiti hišico z vrtom?
Reply Turistička zajednica Grada Malog Lošinja:
Moguce je, obratite se molim Vas agencijama za prodaju nekretnina. S postovanjem, Turisticka zajednica Grada Malog Losinja

Croatian Traktor  |  19.11.2011  |  StarStarStarStarStar
Jedino sredstvo je traktor i motocikl , jer bez toga nema života. Registracije ne trebaju, jer na otoku nema asvaltiranih cesta i prometnih znakova.
Croatian neda  |  07.08.2011  |  StarStarStarStarStar
LJudi moji, vi morate znati da se na Susku zivi cijelu godinui. Na Susku je jedino prijevozno sredstvo traktor, cak više ga ljudi traze ljeti nego zimi, zbog prijevoza naravno, ljudi na Susak dođu krcati svega i naravno traze nekakvo sredstvo za prenjeti stvari u vlastite kuce. Zato nemojte krivo pisati jer onaj ko zivi cijelu godinu na otoku ce razumijeti o cemu pisem. hvala!
Croatian zalazak  |  11.07.2011  |  StarStarStarStarStar
Evo dosli su Susacki Amerikanci i pridruzili se svojom galamom-do kasno u noc - dnevnoj buci traktora danju, tako da nema govora o mirnom dopustu- pogotovo za roditelje, koji se zbog djece ranije moraju dici. Izgleda da na Susku nema nikoga da napravi red a gostigotovo uvijek glasni gosti,buka,galama, turisti se zale, jer dolaze na Susak sa malom djecom da se odmore, pa cak i otkazuju smjestaj zbog nemira koji traju do kasno u noc. Isto se tako nije stalo ni sa gradevinskim radovima.........
Slovenian Aljoša  |  01.07.2011  |  StarStarStarStarStar
že od rojstva hodim vsako leto na dopust na ta otok in lahko rečem samo, da je ta otok Susak RAJ NA JADRANU!!!
Croatian jana  |  20.06.2011  |  StarStarStarStarStar
Ni traga o otoku bez automobila.......cime se otok u turizmu propagira, naime neprekidno voze traktori, motocikli, Qat-s i zagaduju zrak a da se ne govori o svim tim motornim vozilima koja su neregistrirana, kao da za njih ne postoji zakon i nikome nista. Zar se tome ne moze stati na kraj?mi dolazimo rado u proljece i jesen, godinama ali je to u meduvremenu nemoguce zbogbuke i zagadenosti zraka. Na Losinju ima pjesacka zona, na Susku je nema.Naprotiv direktno uz obalu/setnicu je "Autoban" za traktore,i to bez obzira na"glavnu sesonu" i t.d. Pravi raj za nepoštivanje propisa
Croatian Hrvoje  |  04.03.2011  |  StarStarStarStarStar
Potpuno netipično, više djeluje kao neki tropski otok nego Jadranski... :)
Croatian Bosanac  |  10.08.2010  |  StarStarStarStarStar
Lijepo ostrvo, i fin izlet ali; - skupo vino, na obali je bolje i jeftinije, - pijesak presitan, ulazi svugdje.... - osjecaj kao u onom americkom filmu "Spustanje"
Croatian sansig  |  05.05.2010  |  StarStarStarStarStar
ovakvog otoka nema nigdje najbolji je
Italian francesco  |  02.03.2010  |  StarStarStarStarStar
salve sono un turista volevo sapere se la pesca a susak fosse possibile, se si quali pesci sono possibili pescare e con quali esche?vorrei anche avere se è possibile un listino prezzi per un soggiorno a susak di una settimana per agosto e luglio grazie mille.
Croatian susak  |  31.01.2010  |  StarStarStarStarStar
uvijek uzivam u izlezavanju na pjescanim plazama i pravom odmoru, a i za klince...pravi raj, vracam se ponovo na taj neobican otok

Ocijeni i komentiraj

Upišite komentar :
Napominjemo da su komentari na ovom webu moderirani, što znači da se objavljuju tek nakon provjere u cilju sprječavanja spama.
Upišite ime:
Ocjena:
Komentiraj

Planer putovanja

Dodaj "Susak"
Naš "Planer putovanja" Vam pomaže organizirati boravak na Lošinju. Jednostavno dodajte destinacije ili druge točke interesa, a "planner" će ih posložiti te ispisati na printeru - spremne za ponijeti na putovanje!

Lokacija na karti

Kontakt

Turistička zajednica Grada Malog Lošinja

 
Riva lošinjskih kapetana 29
HR – 51550 MALI LOŠINJ
Hrvatska
 
+385 51 231 884
+385 51 231 547
 
+385 51 233 373
 
losinj@visitlosinj.hr
 
www.tz-malilosinj.hr

Newsletter

Upišite e-mail i prijavite se: Upišite kod sa slike:
 
Prijava gostiju
Pratite nas:
Instagram Pinterest RSS Facebook YouTube Google Earth Smartphone Application
Kontakt
Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
Riva lošinjskih kapetana 29, HR – 51550 MALI LOŠINJ, Hrvatska
Tel: +385 51 231 884, Tel: +385 51 231 547, Fax: +385 51 233 373
E-mail: losinj@visitlosinj.hr