Zašto Lošinj? | Atrakcije

Rimski put - od uvale Maračuol do uvale Podkujni
Čitava zapadna obala Unija jako je razvedena, a posebno se ističu uvale Maračuol i Podkujni, uske i relativno duboke, pogodne za sidrenje i zaštitu od nevremena. Uvale su još u rimsko vrijeme bile povezane uređenim kopnenim putem, čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. opširnije
Rimsko naselje - Gornje Selo, Puntina
Otok Susak bio je poznat antičkim pomorcima no istraženi pisani izvori ne pružaju podatke o postojanju naselja u antička vremena. Najvjerojatnije je da je u rimsko doba na otoku postojalo manje naselje ili kakav ladanjsko-gospodarski kompleks s obzirom na izuzetno pogodno plodno tlo za uzgoj vinove loze i drugih kultura te mogućnost ribarenja. Tome u prilog idu i nalazi arhitektonske plastike iz tog vremena i to: kameni antički vijenac koji je... opširnije
Rt Kornu - pristanište Martvaška
S otoka Lošinja se na Ilovik stoljećima dolazilo najbližim putem, onim što iz pravca Velog Lošinja vodi na rt Kornu (Kurno). Sam rt je ime dobio po signalnim vatrama (kuriti = gorjeti) koje su putnici palili na vrhu brda kako bi dojavili onima na Iloviku da pošalju brodicu kojom će ih prevesti na otok. Dok bi se strmim putem spustili do uvale Martvaška, barka bi ih već čekala privezana uz malo pristanište. Sam „molo“ (gat) sagrađen je od velikih... opširnije
Rimska nekropola - Polje
Unijsko Polje bilo je obrađeno još u vrijeme Rimljana, a pretpostavlja se da je u blizini bilo i manje naselje o čemu nam govore pronađeni ostaci rimske grobnice - nekropole. opširnije
Ribarnica, 1898.
VELOLOŠINJSKI POMORCI Velološinjani nisu oduvijek bili pomorci. Kada su prije više od 750 godina uz dozvolu osorskih plemića došli na otok, prvo naselje i crkvu sv. Nikole podižu uz plodne vrtove daleko od mora. Prva pomorska iskustva stječu na mletačkim galijama kao galijoti, veslači obveznici ili plaćenici i primjenjuju ih na svojim gripovima, robusnim malim jedrenjacima za obalnu plovidbu. Na jednom takvom gripu prikazan je Blaž Gladulić... opširnije
Rimska „Villa Rustica“ - Sv. Petar
Oba otoka su bogata arheološkim nalazima iz razdoblja rimske vladavine. Na Iloviku su otkriveni brojni ostaci zidova, vrijedni numizmatički nalazi rimskog novca te grobovi s bogatim inventarom i sl. Na otočiću Sv. Petru arheološki nalazi iz rimskog razdoblja još su brojniji te ukazuju na postojanje rimske villae rusticae, građevine ladanjsko-gospodarskog karaktera. Na današnjem groblju otkriven je starokršćanski sarkofag. opširnije
Rimska „Villa Rustica“ - uvala Mirišće, 1.-4- st. poslije Krista
U rimsko doba čitav otok je jedan veliki maslinik ili vinograd. Tragovi života u rimsko doba dokumentirani su brojnim arheološkim nalazima. U uvali Mirišće pronađeni su ostaci zidova ladanjsko-gospodarske vile (villa rustica) s pripadajućim sidrištem, a koja se datira od 1.- 4.st. poslije Krista. opširnije
Spomenik Ambrozu Haračiću
Ambroz Haračić (1855. - 1916.), hrvatski botaničar, u Beču je studirao matematiku i prirodne znanosti. Predavao je u Pomorskoj školi u Malom Lošinju gdje je 18 godina provodio meteorološka mjerenja i opažanja. Temeljem Haračićevih istraživanja, bečka je vlada 1892. Mali Lošinj proglasila KLIMATSKIM LJEČILIŠTEM, nakon čega i turizam doživljava svoj procvat na čitavom otoku. Osnivač je Meteorološke postaje u Malom Lošinju 1879. godine, na... opširnije
Studenac - zdenac sa živom vodom
Na Iloviku i Sv. Petru ima više izvora žive vode, a jedan od njih je i Studenac, 12 m dubok bunar u središtu mjesta, oko kojeg se i danas na Petrovu, 29. srpnja, okupljaju svi Ilovčani, oni s otoka i oni iseljeni, da uz pjesmu i ples proslave blagdan svog sveca zaštitnika. Stariji mještani pamte vremena kada je Ilovik bio pun mladih, koji su plesali stare tance - mazurke, polke, „quattro passi“, manfrinu i šotiš, palili krjesove i pjevali koleda.... opširnije
Svjetionik na Garbi, 1876.
Svjetionik je sagrađen na najvišoj točki otoka Suska, vrhu Garba (98 m), na području gdje je u prapovijesti bila gradina, a kasnije važno mjesto osmatranja, te je jedan od najvećih i najvažnijih svjetionika na ovom području. U vrijeme prvog turizma krajem 19. i početkom 20. stoljeća služio je i kao vidikovac, a ulaznice su se kupovale u lučkoj kapetaniji u Malom Lošinju. opširnije
Svjetionik Vnetak, 1873.
Svjetionik Vnetak na istoimenom rtu podignut je na mjestu gdje se u ranu jesen okuplja plava riba u tolikom broju da „more vrije“ od sitne plave ribe, među koje se ponekad zaleti gladni veliki tunj. Jedan takav golemi tunj, prema lokalnoj priči, bio je koban za predradnika koji je sudjelovao u gradnji svjetionika, jer ga je zajedno s barkom odvukao na pučinu gdje mu se izgubio svaki trag. opširnije
Stube Gornje Selo - Donje Selo (Spjaža)
Na otoku Susku sve do sredine 19. stoljeća postojalo je samo jedno naselje poznato pod nazivom Sansikovo, Sansego ili Susak. Razvojem gospodarstva, posebno vinogradarstva, naglo raste broj stanovništva pa se tijekom 19. stoljeća u uvali ispod naselja, na Spjaži, gradi veći broj kuća i gospodarskih zgrada, a 1874. uređuje se prva luka. Veličinom i uređenošću ističu se „palacići“ (palače), tj. jednokatnice i dvokatnice sa četveroslivnim krovovima... opširnije
Spomenik Josipu Kašmanu
Spomenik Josipu Kašmanu (Mali Lošinj, 14. srpnja 1850. - Rim, 11. veljače 1925.), svjetski poznatom opernom pjevaču, rodom iz Malog Lošinja Bariton Josip Kašman u Padovi je studirao pravo, a pjevanje je učio kod Ivana Zajca u Zagrebu te kod Giovaninija u Milanu. U Zagrebu je nastupao već 1869, a prigodom otvaranja prve hrvatske stalne opere 2. listopada 1870. pjevao je naslovnu ulogu u Zajčevoj operi "Mislav". Od 1875. nastupao je u kazalištu... opširnije
Stanzia Castellani
Stanzia Castellani Stanzia Castellani smještena je na jugu Cresa, 5km od Osora prema Punta Križi. Predjel imenovan Grmožaj (Garmožaj) na sjevernoj padini, ispod gradine Vela Straža naseljen je vjerojatno još od brončanog doba . Nekadašnji pastirski stan prije desetak godina dobio je nove vlasnike i tada se krenulo u renoviranje i obnovu cijelog imanja. Svjesni bogate prošlosti i energije prostora, željeli smo... opširnije
Stari mlin za masline
Stari mlin za masline – torać otvoren je za posjetitelje u ljetnim mjesecima. Taj jedini preostali stari mlin za masline – torać po domaću, sagrađen je oko 1897. godine. Mlin za preradu maslina "Torać" otvoren je za posjetitelje do 16. rujna 2012. godini. petkom i subotom 18.00 - 20.00 sati Za veće grupe mlin se otvara po potrebi. Info: +385 98/978 - 64 - 14 / +385 99 841 9011 opširnije
Plavi svijet
VODIČ O DUPINIMA 1987. godine tim Istraživačkog instituta Tethys započeo je dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Lošinja pod nazivom Jadranski projekt dupin. Od 1999. godine projekt vodi udruga Plavi svijet iz velog Lošinja, a lošinjski dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu. Veličina... opširnije
Poje (podno TrŽića)
Ostaci poljske crkvice poznate pod imenom Sveti Petar. Ostajući pri tradiciji, ona bi trebala biti izgrađena po želji Svetog Gaudencija. Ostaju vidljivi samo pojedini dijelovi izvorne konstrukcije zidova (dimenzije: oko 5 m x 3m). opširnije
Pomorska škola
Zgrada Pomorske škole "Ambroz Haračić" u obliku broda s komandnim mostom izgrađena je 1975. godine u čast stoljetne tradicije školovanja mladih pomoraca i lošinjske duge i slavne pomorske prošlosti. Počeci pomorskog školstva u Malom Lošinju sežu u daleku 1804. godinu kada je na inicijativu dr. Bernarda Capponia te braće Ivana i Stjepana Vidulića otvorena privatna Pomorska škola. 1855. godine Austrijska pomorska uprava dopustila je otvorenje... opširnije
Planinarski dom - Sv.Gavdent
Planinarski dom Sv. Gavdent Nalazi se na sjevernoj strani planine Osoršćice, na vrhu Mažova gora (274 m). Planinarskim domom upravlja planinarsko društvo „Sv. Gavdent“ , dom je otvoren u periodu od 01.04. – 01.10. svakim danom, a van ovoga perioda vikendom. Planinarski dom nudi svima jednostavna jela (roštilj, gulaš, juhe ...) i osvježavajuća pića. Dom raspolaže smještajnim kapacitetom za 16 osoba u zajedničkoj spavaonici, terasom s 50... opširnije
Park šuma Čikat
KATEGORIJA ZAŠTITE: park-šuma POVRŠINA: 236 ha POLOŽAJ: jugozapadno od grada Malog Lošinja GODINA PROGLAŠENJA: 1992. NADMORSKA VISINA: 0 – 62 m FLORA: alepski bor (Pinus halepensis), tršlja (Pistacia lentiscus), mirta (Myrtus communis), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus), isprepletena kozokrvina (Lonicera implexa), veliki vrijes (Erica arborea), šmrika (Juniperus oxycedrus), maslina (Olea europaea), cedar (Cedrus... opširnije

Pension Erzherzogin Renata (Hotel Rudy), 1887. - prvi pansion u Velom Lošinju
Najstariji pansion u Velom Lošinju, koji je ime dobio po kćeri nadvojvode Karla Stjepana, sagradio je bečki ljekarnik Josef von Rudy. Imao je lijepo uređen park, teniski teren, osunčano mjesto za ležanje na otvorenom, velike prostore za jelo i druženje, a ljeti i prostor za kupanje. Bio je otvoren tijekom cijele godine. U pansionu se posebna pozornost poklanjala njegovanju obiteljskog i društvenog života. opširnije
Pension Johanneshof, 1889. - nekadašnji pansion
Drugi po starosti pansion u Velom Lošinju prvotno je bio vlasništvo Malwine Kiefhaber. Bio je poznat po odličnoj bečkoj kuhinji, dobrom piću i vrsnoj posluzi, a nudio je smještaj u 22 komforno uređene sobe grijane željeznim prećima. Uz veliki vrt bilo je uređeno tenisko igralište i prostor za kriket. Pansion je imao i kuglanu, kućni telefon i vlastitu kočiju za prijevoz gostiju do parobrodskog pristaništa. Bio je otvoren tijekom cijele godine, a... opširnije
Prapovijesne gradine - Garba, Vela Straža, Gornje Selo
Prapovijesna naseljenost otoka Suska pretpostavlja se na brdu Garba (98 m) i položaju Vela Straža (86 m) na što nam ukazuju nalazi prapovijesne keramike. Prapovijesne gradine bile su mjesto povremenog ili stalnog obitavanja, a primarna funkcija im je bila obrambena i nadzor prolaza ovim dijelom obale. Može se pretpostaviti da je i na području današnjeg Gornjeg Sela postojala prapovijesna gradina koja se u antici urbanizirala te postala antičko... opširnije
Pučka arhitektura Unija
Naselje nastaje na zapadnom, od bure zaštićemnom, dijelu otoka. Zbijena amfiteatralna struktura naselja danas stoji pred nama gotovo netaknuta, sazdana od kuća karakterističnih za stambenu arhitekturu 19. stoljeća Malog i Velog Lošinja, ali i nekih manjih naselja na otoku Lošinju (Ćunski, Sv. Jakov, Nerezine). Riječ je kućama građenima stilom „širokih zabata“. Za razliku od ostale otočke pučke arhitekture, kod „lošinjskog tipa“ inače bočno... opširnije
Punta Leva
Rt Leva dobio je ime po poznatoj velološinjskoj pomorskoj obitelji Leva. Podrijetlom iz Španjolske (De Leyva), plemićki naslov su dobili sudjelujući u mletačkim borbama s Turcima. U 17. stoljeću spominju se kao zapovjednici utvrde na otočiću Sv. Petar kraj Ilovika, a od 18. stoljeća nižu se generacije kapetana. Petar Jakov (Pietro Giacomo) Leva prvi je istočnojadranski kapetan koji je 1834. godine oplovio Cape Horn, iz Trsta u Valparais doplovio... opširnije
Ribarnica
Nalazi se u središtu grada Malog Lošinja, na Trgu Republike Hrvatske. Ribarnica je središte života svakog primorskog mjesta i središte jutarnjeg okupljanja. Bogato ribolovno područje otoka Lošinja osigurava vrhunsku kvalitetu i ponudu dnevno svježe ribe i morskih plodova. Otvorena je svakog dana, osim nedjelje, od 07 do 13 sati. opširnije
Pristanište, 1895.
Iako su se u plićini ispred današnjeg mjesta Ilovik oduvijek sidrili brodovi, sama luka je sagrađena i uređena tek krajem 19. stoljeća, kada dotada zemljoradnički orijentirani Ilovčani postaju i vrsnim ribarima. Masovno iseljavanje Ilovčana šezdesetih godina prošlog stoljeća neki dovode u vezu i s propadanjem ribarske zadruge te nemogućnosti ostvarivanja otkupa ulovljene ribe. Akvatorij jugoistočno od Ilovika, između uvale Paržine i otočića... opširnije
Prapovijesne gradine - Vela Straža (Ilovik) i Strižine (Sv. Petar)
Povoljan geoprometni položaj omogućio je otocima Ilovik i Sv. Petar da budu povremeno ili tijekom duljeg niza godina naseljavani u prapovijesti, antici i tijekom srednjeg vijeka. U prapovijesti je ovim područjem prolazio "jantarni put". O prapovijesnoj naseljenosti na otoku Iloviku svjedoči brončanodobna gradina na brdu Vela Straža, sa sačuvanim obrambenim bedemom, a na otočiću Sv. Petar gradina Strižine. Primarna funkcija gradina bila je... opširnije
Prapovijesne gradine - vrhovi Turan, Malanderski i Kaštel
O prapovijesnoj naseljenosti na otoku svjedoče brončanodobne gradine Turan, Malanderski i Kaštel. Prapovijesne gradine bile su mjesto povremenog ili stalnog obitavanja, a primarna funkcija im je bila obrambena i nadzor prolaza ovim dijelom obale. Smještene su na najvišim vrhovima otoka. Gradina Turan (128 m) dominira južnim krajem otoka i s nje su vidljive sve četiri strane svijeta. Ima dva obrambena bedema i građena je u suhozidnoj... opširnije
Predio Halmac
Brežuljak Halmac obilježen raštrkanim kućicama, među najstarijim je u Nerezinama. Na njegovom vrhu (108 m) u davnim vremenima postojala je gradina iz brončanog doba. Zanimljivo je prisutstvo jedne privlačne prirodne lokve opširnije
Zvonik, 1857.
Zvonik župne crkve sv. Andrije sagrađen je po uzoru na onaj malološinjske župne crkve, no u proporciji je vitkiji. opširnije
Župna crkva Majke Božje od zdravlja
Župna crkva Majke Božje od zdravlja smještena je na povišenom rubu Trga Studenac. Izgrađena je između 1875. i 1877. godine uslijed sve većeg rasta broja stanovništva Nerezina. Na glavnom oltaru nalazi se slika Bogorodice sa sv. Nikolom i sv. Gaudencijem, djelo je pripisano Palmi mlađem. opširnije
Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Male Gospe i "pjacal" od 1696. - 1775. godine. Crkva je trobrodna, na oltaru su relikvije Sv. Romula i slika rođenja Blažene Djevice Marije. opširnije
Zvonik katedrale
Zvonik katedrale – istočno od crkve – djelo krčkog majstora Jakova Galeta iz g. 1575. U 18. st. Zvonik se pregrađuje, godine 1901. povišen je na visinu koja je i danas očuvana. opširnije
Vinski podrum - Donje Selo, 1936.-1959.
Pretpostavlja se da su vinovu lozu na Susak donijeli još Rimljani, no vinogradarstvo nije bilo prevladavajuća kultura sve do pojave filoksere, gljivične bolesti koja je krajem 19. stoljeća uništila većinu vinograda ne samo na Jadranu već i na čitavom Sredozemlju. Pješčano sušćansko tlo imalo je antifilokserična svojstva, pa je sačuvalo staru domaću lozu upravo u vrijeme kad je zbog upropaštenih vinograda i razvoja turizma naglo porasla potražnja... opširnije
Zadružni dom - Donje Selo, 1952.
Zgrada Zadružnog doma koju su Sušćani kao glavno mjesto okupljanja i društvenog života sagradili 1952. godine već nakon desetak godina ostaje gotovo prazna zbog masovnog iseljavanja u SAD. U zgradi je, uz ambulantu i poštu, 1988. godine uređen Klub iseljenika. Iako je iseljavanje otočkog stanovništva „u potrazi za boljim životom“ još od kraja 19. stoljeća bilo uobičajena pojava, sušćanski „egzodus“ tijekom 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća... opširnije
Zgrada nekadašnjeg Narodnog (Hrvatskog) doma, 1906.
Godine 1906. u lijepoj neoklasičnoj zgradi na velološinjskoj rivi otvoren je Narodni dom u kojem su se okupljali hrvatski domoljubi, sljednici onih koji su se početkom 19. stoljeća izborili za potvrdu stoljetnog prava na staroslavenski jezik u crkvi i onih koji su prvi na kvarnerskim otocima uspjeli osnovati Hrvatsku čitaonicu 1867. godine. U Velikoj dvorani Narodnog doma održavale su se priredbe i zabave koje su posjećivali i ugledni strani... opširnije
Župna crkva sv. Andrije, kraj 18. stoljeća, povećana 1911. godine
Crkva je sagrađena krajem 18. stoljeća i uređena u kasnobaroknom stilu. Na glavnom mramornom otlaru nalazi se oltarna pala Majke Božje Karmelske. Crkva ima neobično trokrako pjevalište, tj. balkon koji sa čak tri strane obilazi crkveni brod. opširnije
Župna crkva sv. Nikole, (12. stoljeće), 1770.
Crkvu sv. Nikole u današnjem je obliku 1770. godine dao sagraditi prvi sušćanski župnik Jerolim Simčić, no njeno je podrijetlo puno starije i seže u srednji vijek o čemu svjedoči kamena luneta s reljefom križa koja je kao spolija uzidana u njenu fasadu. Od starijeg crkvenog inventara sačuvano je veliko romaničko raspelo i drveni kip sv. Nikole. Nakon temeljite obnove crkve 1964. na glavni mramorni barokni oltar postavljena je nova oltarna pala... opširnije
Župna crkva sv. Petra i Pavla - Ilovik, 19. stoljeće
Prvi stalni stanovnici otoka Ilovika za svoje su vjerske potrebe koristili crkvu nekadašnjeg benediktinskog samostana na Sv. Petru, no kako je romanička građevina bila već u jako lošem stanju i „izvan ruke“, odlučili su sagraditi novu crkvu posvećenu sv. Petru u središtu naselja. Crkva je nedavno obnovljena prije svega zahvaljujući dobrovoljnim prilozima sakupljenim u Udruzi sv. Petra i Pavla iz New Yorka, koja okuplja brojne Ilovčane iseljene u... opširnije

Župni dvor (nekadašnji samostan) i crkva sv. Josipa, 1855.
Godine 1849. veloslošinjski svećenik Marko Raguzin na mjestu starije kapele sv. Josipa započeo je graditi novu istoimenu crkvu i uz nju kuću predviđenu za samostan. Stjecajem povijesnih okolnosti, samostan će stalno mijenjati „stanare“. Benediktinci će u kući boraviti svega tri godine. Slijede isusovci iz Italije, pa hrvatski franjevci glagoljaši, da bi se samostan 1920. zatvorio. Pedesetak godina kasnije u ovom je prostoru uređen današnji župni... opširnije
Župna crkva sv. Nikole
Župna crkva sv. Nikole iz 16. stoljeća, u današnjem je obliku od 1908. godine, a kameni nadvratnik od prethodne zgrade iz 1784. godine. Zvonik je dodan 1923. godine. Uz crkvu je i mjesno groblje. opširnije
Župna crkva sv. Antuna Opata, 1774.
Velološinjski pomorci su generacijama s puno ljubavi i pobožnosti darivali svoju župnu crkvu vrijednim crkvenim inventarom. Među njima se ističe kapetan Gašpar Kraljeta (Gaspare Craglietto), u svoje vrijeme poznat u Veneciji kao veliki ljubitelj umjetnosti i strastveni kolekcionar. On je župnoj crkvi između ostaloga poklonio mramorni oltar sv. Ivana s ljupkom rokoko skulpturom Gospe Ružarice, rad G. Bonazza s kraja 17. stoljeća, i posebno... opširnije
Župna crkva Sv. Jurja
Župna crkva Sv. Jurja U Beleju se slavi sveti Juraj (23. travanj) i sveti Roko (16. kolovoz) čiji drveni barokni kipovi spadaju u stariji umjetnički inventar. opširnije
Župna crkva sv. Marije
Župna crkva sv. Marije sagrađena u 19. stoljeću, na glavnom oltaru slika iz 19. stoljeća prikazuje Majku Božju od Ruzarija sa sv. Dominikom, sv. Katarinom Sijenskom i sv. Jakovom. opširnije
Tržićko guvno
Među mnogobrojnim raštrkanim kućama u Velom Trsiću, danas većinom ruševinama, opažaju se zanimljive građevine okruglog oblika. To su guvna iznad kojih su davno, poljoprivrednici iz tog područja, za vjetrovita vremena, tukli žito kako bi ga očistili. opširnije
Tvornica za preradu ribe - Donje Selo, 1939.-1964.
More oko otoka Suska poznato je kao najbolje lovište srdela na području čitavog Kvarnerskog otočja. Prije uspona vinogradarstva Sušćani su većinom bili ribari, pa se početkom 19. stoljeća spominje njih čak 384. Srdela se lovila mrežama potegačama (trata). Sve do 1940. sušćanski ribari imali su od 12 do 15 trata za srdele, a posljednja je nestala 1963. godine. Susak ima 22 ribarske pošte (ribolovne pozicije) koje su se, kad je bilo više ribarskih... opširnije
Tvornica za preradu ribe, uvala Maračuol
U unijskom akvatoriju najviše se lovila plava riba - srdele i iglice u uvalama na sjeverozapadnoj strani otoka Unije, od rta Lokunji do rta Vnetak, a gire oko rta Arbit. Godine 1911. ribari iz Unija imali su dvije mreže potegače i 80 stajačica, a 1951. godine 1 plivaricu i 50 mreža stajačica. Nakon Drugog svjetskog rata ribarstvo postupno slabi. Tvrtka „Arrigoni“ iz Trsta osnovala je nakon Prvog svjetskog rata na Unijama tvornicu za preradu... opširnije
Trg Studenac
Trg Studenac se s pravom smatra srcem Nerezina. Na ovom povijesnom, nedavno obnovljenom trgu, tijekom ljetnih mjeseci djeluju mnogobrojne trgovine, caffe barovi, restorani i jedna slastičarnica. Poznat je bio studenac, izvor žive vode (danas simbolični bunar) gdje se nekad stanovništvo opskrbljivalo svježom vodom za vlastite potrebe. opširnije
Šetnica Mali-Veli Lošinj
ŠETNICA MALI LOŠINJ-VELI LOŠINJ Na raskršću prema Velom Lošinju čeka Vas putokaz i dvadesetak stepenica koje će šetača- dobronamjernika, preko stare ceste iz vremena austrougarske, obrasle bršljanom, dovesti do pitome uvale Valdarke (Val d'Arche). Staza u uvali vodi uz samo more pa ćete uživati u njegovom šumu i mirisu. Borovi su ovdje pognuti uz rub staze, kao da rastu iz mora i razgovaraju s njim. U dnu uvale skrile su se i očuvale stare... opširnije
Štandarac - stup za zastavu, 1808.
Godine 1806. osnovano je zajedničko Općinsko vijeće za Mali i Veli Lošinj koji su time postali neovisni o upravi u Osoru. U to doba oba Lošinja imaju oko 5.500 stanovnika, od čega su njih oko 1500 bili pomorci. Godine 1808. Veli Lošinj se odvaja od Malog Lošinja u zasebnu općinu, a prvi načelnik je bio Šimun Budinić. Iste, 1808. godine u čast novoosnovane općine na rivi postavljeno je kameno postolje za „štandarac“ (od tal. standarco), drveni... opširnije
Toš (mlin) za masline
Ilovik ima staru poljoprivrednu tradiciju baziranu prvenstveno na maslinarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu. O nekadašnjem intenzivnom bavljenju maslinarstvom danas svjedoči toš za masline sačuvan u središtu naselja, kao i mnoštvo kamenica, kamenih posuda za čuvanje ulja raznih veličina koje možemo susresti po otoku, te na koncu činjenica da su za boljih uroda maslina (tzv. intrada) pojedine obitelji znale proizvesti i do 10 hektolitara (1000... opširnije
Unijsko Polje
Unije su još u rimsko vrijeme bile poznate kao bogata žitnica. Vino i maslinovo ulje s ovog otoka bilo je na cijeni i u Mletačkoj republici. Najplodniji dio otoka je Polje, ravnica koja se svega 10-ak metara uzdiže nad površinom mora, a čine je debeli slojevi prapora. Vlasnici unijskog Polja stoljećima su bili osorska gospoda, da bi tijekom 18. i 19. stoljeća prešlo u vlasništvo Lošinjana. Unijani su samo okopavali njihovu lozu i brinuli se o... opširnije
Villa Mignon, 1905. - nekadašnji pansion
Vlasnica pansiona Anne Wüste reklamirala je Villu Mignon kao „obiteljsku kuća prve klase”, namijenjenu smještaju biranih gostiju i to samo uz prethodnu rezervaciju. Imala je veliki i lijepo uređen park s terasom te suvremeno uređene sobe s toplim kupkama. Najam sobe stajao je od 18 kruna tjedno na više, uz nadoplatu za puni pansion od 6 kruna dnevno i to bez pića. opširnije
Villa Podjavori, 1886. - dvorac i perivoj nadvojvode Karla Stjepana
Klimatsko lječilište za odrasle (1955.-1962.) Dječja bolnica za alergijske bolesti (1967.-1993.) opširnije
Villa Wartsee, 1885. - prva vila nadvojvode Karla Stjepana
Kada je 1885. austrijski nadvojvoda Kalo Stjepan (Karl Stephan) kupio kuću kapetana Sopranića na padini iznad glavne gradske luke za Veli Lošinj započinje “doba turizma”. Nadvojvoda je kapetansku palaču dao preurediti u vilu okruženu perivojem, a neuređeni zaljev u luci zatrpan je kako bi se uredilo pristanište za njegovu jahtu. No, novouređena Villa Wartsee (Morska kula) bila je previše izložena buri, pa na zaštićenom položaju Podjavori, u... opširnije
Villa Matilde, 19./20. st. - nekadašnji obiteljski pansion
Obiteljski pansion vlasnice Mathilde Geutebrück nudio je udobne sobe, izvrsnu uslugu za povoljne cijene i mogućnost boravka u lijepom, od vjetra i pogleda zaštićenom vrtu tijekom cijele godine. opširnije
Uroboros - predio Zagromaču
Kameni blok s uklesanim plitkim reljefom uroborosa, tj. zmije koja guta svoj rep, slučajno je pronađen prije desetak godina u podnožju jedne gromače, suhozida kojim ovaj otok obiluje. Uroboros je prastari simbol obnove života, cikličnog kretanja svega u prirodi. Kada je nastao ovaj reljef i kojoj je kulturi pripadao za sada se ne zna. opširnije
Vela Jama
Ova špilja, vodoravnog razvoja, otvara se prema zapadnom pojasu otoka Lošinja. U njoj je čovjek boravio već od Srednjeg Paleolitika. U njenoj su unutrašnjosti arheolozi pronašli dijelove od keramike i čovjekov alat star i do 10 000 godina. opširnije
Velološinjske crkve
Povijesni razvoj Velog Lošinja najbolje se može iščitati iz njegovih crkvi. Velo selo, kako se prvotno nazivao Veli Lošinj, nastalo je krajem 13. stoljeću južno od današnjeg grada na plodnoj zemlji iznad uvale Javorna uokolo najstarije velološinjska crkva sv. Nikole. Jednobrodna gotička crkva iz 14. stoljeća postat će svetišnim dijelom nove, puno veće barokne crkvene građevine podignute u 18. stoljeću. Danas je crkva izvan funkcije, a uokolo nje... opširnije

Palača Petrina, prva polovica 18. st.
Palača najpoznatije velološinjske pomorske obitelji u predjelu Podjavori sagrađena je oko 1720. godine, vjerovatno na mjestu starije kuće obitelji Petrina. Od 1881. godine, kada je preuređena u ubožnicu, pa do danas kada je u njoj Dom za starije i nemoćne „M. A. Stuparić“, palača služi javnom dobru. opširnije
Crkva Svete Marije Magdalene
Otvoreno Lipanj svaki dan 18,00 - 21,00 Srpanj-kolovoz 19,00 - 22,00 Nerezine je staro naselje na otoku Lošinju nastalo na obroncima Osoršćice, a koje se u današnjem obliku počelo formirati u 19. stoljeću, kad je znatno narastao broj stalnog stanovništva, koje se isprva bavilo poljodjelstvom i stočarstvom, a onda sve više i uspješno brodarstvom, tako da je pred drugi svjetski rat bilo u vlasništvu ovdašnjih mještana četrdesetak... opširnije
Crkvica navještenja Bl. Djevice Marije-Annunziata
Šećući obalnim putem, doseći ćete najistureniji rt Čikata, rt Annunziata, koji je tako nazvan po zavjetnoj crkvi Navještenja B.D. Marije. Ondje je srce Lošinja. Današnja crkva, klasicističkoga pročelja, sagrađena je 1858. godine uz stariju, omanju crkvu. Pred rtom je pučina, daleki vidici. Na tom su rtu lošinjske žene i majke ispraćale i dočekivale brodove. Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke u daleko putovanje, pristao bi u Čikatu... opširnije
Crkvica sv. Gaudencija
Crkvica sv. Gaudencija – gotička jednobrodna građevina iz 14. st. opširnije
Crkva sv. Petra, 1666. (dograđena 1729.)
Uz palaču Petrina nalazi se jednostavna kapela sv. Petra koju je 1666. dao sagraditi kapetan Petar Ivan Petrina (1606.-1693.) kao zavjetnu kapelu posvećenu Sv. Križu. Godine 1729. kapetan Petar Antonio Petrina i njegov brat, tadašnji velološinjski župnik Petar Petrina proširili su djedovu kapelicu, posvetivši je svom ocu Augustinu Petrini, koji je 1690. bio zarobljen od Turaka, zajedno sa sinom Melkiorom i nećakom Lorenzom, podnio mučeništvo ne... opširnije
Crkva sv. Jakova
Crkva sv. Jakova na groblju, romanička crkvica s apsidom, koju su 1624. godine povećali tako da su joj sprijeda dodali veću i širu lađu. Taj datum je uklesan glagoljskim slovima Č H I G (=1624) na mramornoj ploči uvrh pročelja. opširnije
Crkva sv. Martina
Crkva sv. Martina iz 1450. godine, nalazi se na današnjem groblju, mjestu gdje se može pročitati povijest Lošinja. Svećenici koji su nekoć služili u toj crkvi, bili su glagoljaši, a uz to su preuzimali i ulogu notara, te sastavljali mještanima oporuke, ugovore i sl. opširnije
Crkva sv. Nikole, 14. st. (dograđena u 18. st.)
Prema predaji prvi stalni stanovnici otoka Lošinja naselili su 1280. godine na područje oko već postojeće starije crkve sv. Nikole. Prema predaji crkvu su sagradili bizantski redovnici, bazilijanci, koji su se ovdje sklonili nakon što im je bio srušen samostan na susjednom otočiću Palaciolu. Najstariji sačuvani dio crkve koji datira iz vremena oko 1400. godine bila je jednostavna jednobrodna građevina nadsvođena šiljastim svodom, čiji se ostaci... opširnije
Crkvica sv. Nikole
Crkvica sv. Nikole iz 1857. godine posvećena je upravo sv. Nikoli - biskupu zaštitniku mornara i putnika opširnije
Gospodarsko društvo i Hrvatska čitaonica , početak 20. stoljeća
Gospodarsko društvo osnovano je 19. kolovoza 1900. te je brojalo 62 dioničara među kojima je i poznati lošinjski profesor i znanstvenik Ambroz Haračić, koji je također imao posjede na Polju. Društvo je imalo prodavaonicu u prizemlju zgrade gdje je današnja pošta. Na katu iznad djelovala je Hrvatska čitaonica osnovana 1897. godine. Jedan od osnivača Hrvatske čitaonice te prvi na popisu dioničara Gospodarskog društva je Ivan Radoslović (1829.-... opširnije
Gostionica „Amico“, 1898.
Uz samo pristanište nalazi se gostionica koja u istom prostoru radi od davne 1898. godine. Prvotni vlasnik gostionice „Amico“ bio je Mate Budinić, koji je uz nju imao i mesnicu otvorenu iste godine. Vlasnici su se tijekom godina mijenjali, „Amico“ je postao „Prijatelj“, no gostionica je i nakon više od 100 godina ostala - gostionica. opširnije
Gradina Polanža (212 m)
Pregledan kompleks gradine iz Brončanog doba smješten na vrhu panoramskog brežuljka u blizini mjesta Ćunski. opširnije
Fortica - mletačka utvrda na Sv. Petru, 1597.-1600. godina
Plovidba uz otok Ilovik je i u srednjem i novom vijeku intenzivna. Početkom novog vijeka, nakon stabilizacije mletačkog posjeda na hrvatskim obalama, počinju sve češći napadi uskoka na Ilovik i okolne otoke. Da bi se spriječili napadi mletački providur Filippo Pasqualigo daje na Sv. Petru izgraditi utvrdu koju Ilovčani nazivaju Fortica ili Kulina. U utvrdi je stalno boravila dobro naoružana vojna posada na čelu s kapetanom. Među kapetanima utvrde... opširnije
Dolazak nadvojvode Karla Stjepana
Brodogradilište nestaje, a među ribarskim brodovima se 6. svibnja 1885. privezuje mali kuter „Palamida“ sa posjetiteljem koji će odrediti daljnju sudbinu ne samo Velog Lošinja već i čitavog otoka - tada 25-godišnjim austrijskim nadvojvodom Karlom Stjepanom (Karl Stephan). Došao je inkognito, u potrazi za povoljnim mjestom za gradnju svog ljetnikovca. Već na prvi pogled zaljubljuje se u Veli Lošinj, kupuje kapetansku kuću u gradskoj luci i postaje... opširnije
Dva mlina za masline
Iako su živjeli na dalekom, pučinskom otoku, Unijani su u vrijeme najvećeg procvata mjesta početkom 20. stoljeća i te kako bili „u tijeku“ s tadašnjim društveno-političkim događanjima, što je rezultiralo trvenjem između talijanskog i hrvatskog kulturnog kruga. Tako 1913. godine u Unijama postoji škola na talijanskom i škola na hrvatskom jeziku, postoje dva trgovačko- gospodarska društva (hrvatsko je osnovano 1900.), dvije ribarske zadruga, čak i... opširnije
Fontana
Fontana - dva dobra dupina u kamenoj školjci izbacuju slatku vodu - rad je akademskog kipara Vinka Matkovića iz Rijeke, a podignuta je u slavu dolaska tekuće vode iz Vranskog jezera u Mali Lošinj 1960. godine. opširnije
Arheološka zbirka Osor - Lošinjski muzej
O Gradskoj vijećnici Zgrada nekadašnje Gradske vijećnice i loggie, u kojoj je Zbirka smještena od svog otvaranja za javnost 1889. godine, renesansno je zdanje izgrađeno u prvoj polovici 15. stoljeća, istovremeno s ostalim javnim zgradama na glavnom gradskom trgu - biskupskom palačom i katedralom. Zaštićena je kao spomenik kulture 1964. godine. U prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima,... opširnije
Austrijski nadvojvoda Karlo Stjepan
Svega tjedan dana nakon vjenčanja u Beču, austrijski nadvojvoda Karlo Stjepan (Karl Stephan) dovodi svoju mladu suprugu, kraljevsku princezu Tereziju (Maria Theresia), u Veli Lošinj. Odmah nakon svečanog dočeka mladenci su posjetili župnu crkvu, koja će postati važnim dijelom njihovog vjerskog života. U njoj su njegove kćeri Eleonora i Renata te prvorođenac Karl Albrecht primili prve svete pričesti, a čitava njegova obitelj posvećena je 1899.... opširnije
Benediktinska opatija Sv. Mihovila (Sv. Nikole), 1071.-1280.
U ranom srednjem vijeku najvažniji događaj za otok bio je osnivanje i gradnja benediktinskog samostana Sv. Mihovila (kasnije Sv. Nikole), kojeg je u drugoj pol. 11. st. ( 1070.g.) sagradio i opatiji Monte Cassino darovao hrvatski kralj Krešimir. Samostan je najvjerojatnije zaposjeo lokaciju na kojoj su se nalazili ostaci rimskog ladanjskog kompleksa. Od nekadašnje srednjovjekovne opatije sačuvan je samo sjeveroistočni dio ugaonog zida «kaštela»,... opširnije
Antički brodolomi - Rt Margarina
U rimsko vrijeme Susak se nalazio na vrlo frekventnom pomorskom putu o čemu svjedoče brodski tereti dvaju brodova potonulih u blizini rta Margarina. Jedan brod je prevozio obrađene kamene stupove i građevinski materijal, a drugi krovne crijepove - tegule. opširnije

„Veli Buoh“ - romaničko raspelo, 12. stoljeće
Veliko oslikano romaničko raspelo (visina: 433 cm, širina: 220 cm) među lokalnim stanovništvom poznato pod nazivom „Veli Buoh“ ili „Veli Kriz“, prema legendi je na Susak doplutalo iz Italije i to na dan 3. svibnja, koji se već stoljećima posebno slavi i obilježava procesijom od župne crkve sv. Nikole do mjesta Kel Kriza iznad uvale Pot Tarnak gdje je raspelo pronađeno. Moguće je da brod koji je prevozio raspelo doživio brodolom u blizini Suska i... opširnije
Antički brodolom - podmorje otočića Školjić
Akvatorij otoka Unije od pamtivijeka je stjecište pomorskih putova koji su vodili iz Istre prema Dalmaciji i dublje u Kvarnerski zaljev. Obzirom na velik broj hridi i grebena rasutih uokolo otoka ne čudi da su mnogi brodovi nastradali i potonuli. Ostaci jednog takvog brodoloma mogu se vidjeti na samom ulazu u unijsku luku. opširnije
Antički brodolom, 2. stoljeće
Osim na kopnu, materijalni dokazi o životu u antičko doba nalaze se i u podmorju Ilovika. O tome zorno svjedoči bogati nalaz tereta amfora na jednom antičkom potopljenom brodu koji je prevozio vino iz južne Italije i drugu robu sakupljenu širom Sredozemlja u neku od luka na sjevernom Jadranu. I na ostalim podmorskim lokalitetima po otočkim uvalama pronađeni su brojni ostaci rasutog arheološkog materijala iz rimskog vremena. opširnije
Benediktinski samostan Sv. Petra - Sv. Petar, 1071. godina
Benediktinci na lošinjsko otočje dolaze krajem 11. stoljeća zahvaljujući darovnicama hrvatskog kralja Krešimira, koji im osim otoka Suska daruje i otočić koji upravo po njihovom samostanu dobiva ime Sv. Petar. Benediktinski samostan sagrađen je na ostacima antičke i kasnije bizantske građevine, a djelovao je sve do 1280. godine, kada zajedno sa susćanskim benediktinskim samostanom dolazi u posjed osorske biskupije. Od nekadašnjeg samostana... opširnije
Crkva sv. Andrije - Sućadrija, 5./6. stoljeće
Podno gradine na Veloj Straži, prema sjeverozapadu na lokalitetu Sućadrija (od Sut Jadrij - sv. Andrija) iznad istoimene uvale, vidljivi su tragovi apside i perimetralni zidovi ranokršćanske crkvice sv. Andrije. Za postojanje crkve znalo se već duže vremena, no tek nedavno je s njenih ostataka uklonjena velika gomila kamenja. Potkovasti oblik apside crkve upućuje na bizantski utjecaj u gradnji, a pronađeni ulomci kamenog antičkog natpisa i... opširnije
Crkva sv. Antuna
Crkva sv. Antuna iz 15. stoljeća, te romanička crkva sv. Andrije na groblju, koja je nastala na položaju još starijeg sakralnog zdanja. opširnije
Crkva sv. Ivana Krstitelja, 1755.
Crkvu na samom vrhu brda Kalvarija (234 m) dao je 1755. godine sagraditi Antonio Sforzina kao zavjetnu kapelu svoje obitelji, a posvetio ju je poznati osorski biskup Nikola Dinarić, kasnije splitski nadbiskup. Na putu koji je od Velog Lošinja uzbrdo vodio do crkve istih godina bio je uređen i Križni put (via crucis) s tri jednostavne kapele i drvenim križevima kao postajama. U blizini crkve sačuvani su ostaci jednostavne kamene kolibe -... opširnije
Crkva i samostan Svetog Franje
Osnovali su je franjevci. Jednobrodna crkva i pripadajući samostan građeni su u razdoblju od 1505. i 1513. godine, dok je renesansni zvonik izgrađen između 1590. i 1604. godine. U crkvi se mogu, između ostalog, vidjeti kvalitetne slike religioznog karaktera. Veoma dojmljiv je mali samostanski klastrum s cisternom. opširnije
Bizantske „Straže“
Otok Unije u razdoblju od 6. do 8. stoljeća uključen je u obrambeno komunikacijski sustav bizantskog limesa. Najvjerojatnije su postojale dvije promatračnice na toponimima Straža koje su nadzirale pomorske putove. Iako je pomorski promet tada bio intenzivan može se zamijetiti nedostatak materijalnih nalaza toga vremena što upućuje na zaključak da je stanovništvo privremeno napustilo otok. Tek krajem 13. stoljeća. dolazi novo stanovništvo, koje... opširnije
Brojne vile austrijske aristokracije
Brojne vile austrijske aristokracije opširnije
Crkva Gospe od Anđela, oko 1510. (dograđena 1730.)
Početkom 16. st. vjerojatno 1510. Velološinjani su sagradili novu trobrodnu crkvu Majke Božje (Gospe od Anđela) i uz nju zvonik. Crkva se nalazila tada u najnaseljenijem i najplodnijem dijelu Velog Lošinja. Zalaganjem župnika Petra Petrine crkva je 1730. godine proširena i preuređena u baroknom stilu dogradnjom novog svetišta i središnjeg tijela pod kupolom s velikom polukružnom apsidom. Tada je i zvonik dobio svoj današnji izgled s... opširnije
Luka Rovenska
RIBARSKA LUKA U uvali koja je ime dobila po buri koja «rove» (ruje, ore) obalu nesmiljenom snagom, smješten je ribarski dio Velog Lošinja. Velološinjska bijela riba konzervirana u želatini, tzv. «želadija», bila je vrlo cijenjena u Veneciji 17. i 18. stoljeća i plaćala se zlatnicima. Kako su tadašnji propisi ograničavali broj ribarskih dozvola, ribari su na lutriji izvlačili svoja mjesta za ribarenje (tzv. „pošte“) za tu godinu, pa kako je... opširnije
Lukobran Rovenska, 1856.
LUKOBRAN I BRODOGRADILIŠTE Kako je glavna luka postala premala za prihvat sve većeg broja velološinjskih jedrenjaka, lokalna vlast pokreće inicijativu za uređenjem nove trgovačke luke u uvali Rovenska. Kamen temeljac za veliki lukobran položio je 1856. godine sam austrijski nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, tada zapovjednik austro-ugarske ratne mornarice, a uz lukobran je podignuto brodogradilište u kojem je od 1856. do 1877. godine sagrađeno... opširnije
Lječilišni zavod dr. Simonitscha, 1903. (do 1944.)
Liječnik dr. Josef Simonitch, predstavnik bečke Lječilišne komisije, kupio je u Velom Lošinju kuću s okolnim zemljištem, na kojem je dogradio depadanse i 1903. otvorio Lječilišni zavod (Kuranstalt und Kinderheim Lussingrande). Bila je to prva zdravstvena ustanova u Velom Lošinju koja se bavila prirodnim talasoterapijskim činiteljima u liječenju lakših bolesnika i rekonvalescenata, koji su se uz liječnički nadzor primali od 15. listopada do 15.... opširnije
Luka Nerezine
Luka Nerezine se između XVIII. i XIX. stoljeća sve više razvijala kao posljedica konsolidacije aktivnosti vezanih uz more, kao što je ribarenje a, prije svega su se razvijali morski promet i trgovina. Početkom XX. stoljeća trgovačko brodovlje mjesta dostizalo je brojku od 37 plovila. opširnije
Klimatsko kupalište u uvali Bok, početak 20. stoljeća
Velika pješčana plaža u uvali Bok postala je poznata kao klimatsko kupalište Seebad Sansego još početkom 20. stoljeća. Tadašnja lošinjska lječilišta i sanatoriji nudili su kao dio lječilišnog programa ljekovite sunčane, zračne i pješčane kupke te terapiju grožđem na Susku. U pješčanim obroncima iznad plaže bile su urezane kabine sa zastorima od trstike, a na samoj plaži postojale su sjenice od trstike i šatori za kupače. Neposredno pred početak... opširnije
Klimatsko lječilište
Veli Lošinj, smješten je u podnožju brda Kalvarija koji ga štiti sa sjeverozapada i na padinama brežuljka koji ga štiti od direktnih udaraca bure sa sjeveroistoka, dok otvorenost prema sjeverozapadu omogućuje slobodnu cirkulaciju morskog zraka. Ljekovitost njegove blage mikroklime otkrivena je zahvaljujući meteorološkim motrenjima koja je Ambroza Haračića, profesor Pomorske škole u Malom Lošinju, objavljivao u Beču te zalaganju austrijskog... opširnije
Kula - Lošinjski muzej
O Kuli Samostojeća kružna kula u središtu Velog Lošinja sagrađena je u 15. stoljeću, u prvim desetljećima mletačke vlasti nad istočnom obalom Jadrana. Debelih zidova, malih otvora i razmjerno niska, stoljećima je odolijevala topovskoj paljbi s neprijateljskih brodova i štitila stanovništvo Velog Lošinja od gusarskih pljačkaških pohoda. Krunište kule u više je navrata obnavljano (1774.,... opširnije
Maslinik - Kamenica
Maslinik obitelji Lettich-Gadža i Ivana Budinića – Janija star je više od 70 godina te ima 250 stabala. Predio na kojem se nalazi zove se Kamenica pa su po njemu vlasnici nazvali i svoje maslinove ulje. Informacije o posjetama i mogućnosti sudjelovanja u berbi maslina: Željko Gadža, tel: 091 240-9022 opširnije
Osoršćica - planinarska transverzala
Planinarska transverzala Osoršćica proteže se uzduž sjevernog dijela otoka Lošinja u dužini od 20-tak kilometara sa najvišim vrhom Televrinom (588 m). Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista, među kojima svakako treba spomemuti austrougarskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga koji se davne 1887. popeo na Osoršćicu. Na vrh se može krenuti iz dva pravca Osora i Nerezina, a kao nagrada čeka Vas predivni pogled... opširnije

Ostaci crkvice pod Osoršćicom
U narodu ju nazivaju crkvom Svete Marije Magdalene. Pretpostavlja se da su je osnovali benediktinci (oko XII stoljeća), a nalazi se na sredini velikog kanala smještenog otprilike između vrha Sveti Nikola i vrha Televrin. opširnije
Palača Fritzy - Lošinjski muzej
Na mjestu današnje palače Fritzy u prvoj polovini 19. stoljeća sagrađena je zgrada prve gradske uprave – Municipio. Pred kraj 19. stoljeća zgrada je temeljito pregrađena i preuređena u historicističku palaču s prepoznatljivim nizom četverolisnih prozora na glavnom pročelju. Lošinjski obrtnici na prvom katu uređuju reprezentativnu Veliku dvoranu s galerijom, na čijoj su ogradi izrezbareni simboli pojedinih obrta. Početkom 20.... opširnije
Osorski perivoj skulptura „Kiparstvo i glazba“
Osorski perivoj skulptura „Kiparstvo i glazba“ – niz brončanih kipova na temu glazbe. Kipovi su postavljeni tijekom godina održavanja koncerata Osorskih glazbenih večeri obogaćujući Osor djelima značajnih hrvatskih kipara. Tako je ostvaren po mnogočemu jedinstven kipored s reprodukcijama najčuvenijih hrvatskih kipara, poput Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Vanje Radauša, Ivana Rosandića i Belizara Bahorića, te originalnim djelom Marije Ujević... opširnije
Meteorološka postaja (1888.)
Od 1. lipnja 1888. do 1. rujna 1896. u Velom Lošinju radila je meteorološka postaja kojoj je Središnji meteorološki zavod u Beču poslao termometar i kišomjer. Kako bi se sve brojniji posjetitelji Velog Lošinja mogli informirati o osnovnim vremenskim vrijednostima, uz šetnicu na Rtu Leva bio je postavljen meteorološki stup od kojeg se danas može vidjeti samo postolje. Mjerenja temperature zraka, relativne vlage, količina oborina, određivanje... opširnije
Miomirisni otočki vrt
Otočni miomirisni vrt - rasadnik otočnog ljekovitog bilja u Malom Lošinju. Uz pratnju stručnog vodiča posjetitelji se mogu upoznati sa bogatom florom otoka, ljekovitim svojstvima bilja i kupiti originalan otočni suvenir. opširnije
Muzej sakralne umjetnosti
Muzej sakralne umjetnosti – sakralna zbirka smještena u Biskupskoj palači osnovana je 1997. godine s građom iz riznice osorske katedrale. opširnije
Halmac - Veli i Mali Tržić
Veli i Mali Tržić su nekoć bila dva susjedna naselja. Nepoznat im je postanak, ali Mali Tržić je zasigurno stariji; vjerojatno je tu rođen Sveti Gaudencije, redovnik benediktinac koji je kasnije, oko 1030. Godine, postao biskup Osora. opširnije
Hotel-Restaurant Szalay, početak 20. stoljeća
Početkom 20. st. u Veli Losinj dolazi Stefan Szalay rodom iz Esztergoma u Mađarskoj, po struci stolar, koji je sa suprugom Anom, rodom iz Graza, otvorio prvi hotel-restoran u ulici koja se među starijim Velološinjanima do nedavno popularno nazivala Ulica Szalay. U prostoru nekadašnjeg Restauranta Szalay između dva svjetska rata obitelj Tarabocchia vodila je Caffe Concordia, poznat po cappuccinu i pivu Dreher. opširnije
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna - Kuna se kao platež u Hrvata prvi put spominje baš u našem MALOM VJEČNOM GRADU OSORU 1018. godine. (foto skulpture) –HRVATSKA KUNA, bronca, detalj spomenika podignutog u Osoru 1998. opširnije
Groblje, Sv. Petar, 19. stoljeće
Otoci Ilovik i Sv. Petar su, kao i susjedni otočići lošinjskog arhipelaga, dugo vremena bili vlasništvo osorske, zatim krčke biskupije. Na crkvenim imanjima radili su nadničari iz Velog Lošinja, koji su na otoku imali tek privremene i sezonske nastambe. Ako je netko od njih umro na Iloviku, pokojnika se brodom prevozilo do uvale Martvaška („mrtvačeva uvala“) na južnom dijelu otoka Lošinja i dalje otočkom stazom prenosilo do groblja u Velom... opširnije
Gradske zidine
Gradske zidine opširnije
Groblje i crkva sv. Andrije
Najstarija crkva na otoku sagrađena je na samom početku unijskog Polja te u blizini dviju lokvi od kojih su manju koristili ljudi dok je veća služila za napajanje stoke. Postoji legenda o nastanku crkvice koja je povezana s gusarima ili kako na Unijama kažu Kursari. Gusari su često upadali u selo te uzimali ljudima žito, volove i dr., pa bi ljudi bježali i skrivali se da i njih ne otmu. No, jednu je noć selo od gusara obranio nepoznati čovjek.... opširnije
Groblje i kapela Gospe Žalosne - Gornje Selo
Prvo sušćansko groblje nalazilo se kraj župne crkve sv. Nikole (Cimatorij), no zbog naglog razvoja naselja oko 1818. godine uređuje se novo, današnje groblje na Merinama. Grobljanska kapela Gospe Žalosne sagrađena je početkom 20. stoljeća. Obzirom da nema uobičajenih stabala i da s njega puca pogled na novouređene vinograde i pučinu, groblje djeluje neobično svijetlo i vedro opširnije
Jami na Sredi
JAMI NA SREDI Nakon što se prošli mjesto Osor na državnoj cesti D-100 u pravcu Cresa, s desne strane skrenite prema mjestu Punta Križa. Cesta koja vodi dalje dosta je uska i vijugava, iziskuje sporiju vožnju. Nakon cca 5km vidjeti ćete proširenje s oba dvije strane ceste, i oznake na cesti za pješačke puteve, lijevo prema pastirskim stanovima Loze i Garmožaj, a desno nas vodi pješački put prema našem odredištu Jami na Sredi. Put je... opširnije
Kapela Navještenja Marijina, 18. st. (dograđena 1897.)
Na rtu je još u 18. st. podignuta mala jednobrodna crkva koja je pomorcima služila kao orijentir u navigaciji. Kapela Navještenja Marijina ili popularno, Madonna, današnji je neoklasicistički izgled s karakterističnim prugama svijetlijeg i tamnijeg kamena dobila krajem 19. st. U njoj su pokopane generacije poznatih velološinjskih obitelji Budinić i Stuparić. opširnije
Kaštel
Na plodnoj i bujnoj nerezinskoj zaravni uzdiže se mala masivna utvrda, takozvani “Kaštel”,drevni dom bogate i moćne osorske patricijske obitelji Draža koja ju jpodiže u XV. stoljeću u svrhu obrane vlasitih posjeda od napada gusara. opširnije
Katedrala
Katedrala sagrađena 1463. - 1498. godine (smjer S - J). Glavni oltar u baroknom stilu čuvao je relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitinika Osora. U crkvi se pored velebne oltarne slike Andrea Vicentina Marijino uznesenje s donatorima i svecima zaštitnicima, slike Palme mlađeg, te ostalog vrijednog inventara, od 1989. godine nalaze i značajna slikarska djela suvremenih hrvatskih slikara koja su umjetnici donirali osorskoj crkvi. opširnije
Kapela Gospe od Navještenja na Artu, oko 1930.
Kako Sušćani često zbog nevremena nisu mogli obavljati svoje zavjete Bogorodici u zavjetnoj crkvici Gospe od Navještenja na Čikatu, 30-ih godina 20. stoljeća dali su sagraditi istoimenu zavjetnu kapelu na položaju s kojeg se najbolje vidi lošinjska Annunziata, na lokalitetu Art. opširnije
Jednoprostorne nastambe - Gornje Selo, 9.-11. stoljeće
Na južnom rubu Gornjeg Sela utvrđeno je postojanje jednoprostornih nastambi s jednim otvorom (vrata) ili s vratima i jednim prozorčićem. Ovaj tip nastambi pripisuje se Hrvatima od 9. do 11. stoljeća. opširnije
Kalvarija
Duž uspona u južnom dijelu grada redaju se u slobodnom pejzažu kapelice, 14 postaja Križnog puta. To je slavna malološinjska Kalvarija. Kapelice su podignute u 18. stoljeću. Završene su i posvećene 1752. u vrijeme naglog lošinskog prosperiteta. Križni put završava golgotskim križem i malenom crkvom. opširnije

Kamenica s glagoljskim natpisom - kuća Nikolić-Agatić br. 194, Unije, 1654.
U konobi kuće Nikolić-Agatić čuva se kamenica, tj. velika kamenu posudu za čuvanje maslinovog ulja polukružnog oblika s ravnim „leđima“ zapremnine 130 litara. Nju je 1654. godine dao isklesati pop Matija Brnić o čemu svjedoči uklesani glagoljski natpis. Sama kuća ističe se veličinom, pa je Unijani nazivaju „palac“(palača), a prema legendi sagrađena je novcem koji su gusari oteli sa turskog broda i sakrili u veliku hrpu gnoja koja je stajala na... opširnije