Šetnice i pješačke staze

0
Rate this post

Staze se sastoje od područja na otoku Cresu (Punta Križa) te na otocima Lošinj, Ilovik, Susak i Unije. Želimo da otoci našeg arhipelaga, prepuni interesa i ljepota, budu dio vašeg jedinstvenog iskustva!

Upoznajte se na karti ruta: Šetališta kao i pješačke staze podijeljene su prema standardu problema u 2 grupe: lungomare rute te jednostavne i teške pješačke rute. Za najveći krug šetača predviđene su staze Lungomare. Oni se drže obale otoka, putujući kroz nebrojene uvale i uvale, kroz stoljetnu bolnu šumu. Šetajući područjem Čikat, gdje su Lošinjke čekale svoje moreplovce, zasigurno ćete se vratiti stoljećima unatrag, uživajući u atraktivnim iznajmljivanjima austrijskog plemstva. Područje Čikata svoj postojeći izgled duguje 3 ugledna istraživača, dr. Leopoldu Ritteru von Schrotteru, dr. Alfredu Edleru von Manussiju kao i dr. Conradu Clari, pa danas rive na Čikatu nose njihova imena. Jedinstvena priča je malološinjski učitelj Ambroz Haračić, koji je zapravo cijeli svoj život posvetio ispitivanju okoliša i biljaka svog autohtonog otoka, čiji se monolit nalazi u južnom dijelu uvale Čikat. Osim lokaliteta Čikat, staza lungomare prolazi i područjem Sunčane uvale, koja je nazvana po svojim potpuno prirodnim funkcijama. Uvala je poseban dar prirode, s kamenim komadima na obali, kao i kristalno čistim morem. S druge strane otoka, staza lungomare povezuje Mali Lošinj s Velim Lošinjem. Svim gostima otoka savjetujemo kratku šetnju da razgledaju prvobitno naselje na otoku Velom Lošinju, prošetaju njegovim uskim uličicama, razgledaju zadivljujuće nekretnine za iznajmljivanje bivših kapetana te svakako odu do ribarske luke Rovenska. , koji plijeni pažnju svojom lijepom obalom, lukobranom i ribolovnim ambijentom. Svakako posjetite ribarsku luku Sv. Martina, gdje sežu počeci Malog Lošinja, a i gdje je danas mjesno groblje s crkvom Sv. Martina, zaštitnika grada Malog Lošinja. Lagane staze za pješačenje također su namijenjene većem krugu šetača, no za razliku od lungomare ruta, one uglavnom presijecaju prekrasnu unutrašnjost otoka. Mnogo teže pješačke staze, predviđene posebno za aktivne šetače, odnosno planinare, zbog čega uključuju i strmije predjele, a dijelom mogu biti i na zahtjevnijim površinama. Dobar izgled staza je netaknuta priroda i razni vidikovci s kojih se pruža veličanstven pogled na arhipelag. PLANINARSKA TRANSVERZALA “OSORŠĆICA” – NEREZINE – proteže se sjevernim dijelom otoka Lošinja u dužini od 10-ak kilometara s najvišim mogućim vrhom Televrin (588 m). To je prva planina u jadranskom otočnom lancu koja je privukla pažnju turista, među kojima svakako treba spomenuti i austrougarskog prijestoloprimca Rudolfa Habsburga, koji je popeo na Osoršćicu 1887. godine. iz 2 smjera Osor kao i Nerezine, a kao nagradu imate atraktivan prizor s vrha Osoršćice na cijeli lanac lošinjskih otoka, Istru, Velebit, kao i pogled do Gorskog Kotara, Triglava i otoci Rab, Pag kao i Silba. Usput svakako idite do crkve Sv. Mikula u nastavku nabraja stvarno vodeću i također špilju Sv. Gaudentia, te se na kraju sami revitalizirajte u planinarskom domu koji je ljeti otvoren svakodnevno, dok je u drugim mjesecima otvoren vikendom. Ovo brdo pravi je izazov za šetače, ali i za sve one koji uživaju u planinarenju. OSNOVNI PRAVCI: Veće pješačke rute zahtijevaju korištenje čvrstih sportskih cipela ili planinarskih čizama, a također i obvezno nošenje vode ili sokova, osobito tijekom ljetne sezone. Nikada nemojte uništiti stoljetne potpuno suhe stijene. Ako se bilo koja vrsta stijene pokvari, vratite je na mjesto. Obavezno zatvorite vrata od drvene rešetke – ostatke ćete otkriti. Ako naiđete na bilo kojeg ljubimca, ponašajte se normalno, ohladite se i također promatrajte. Pridržavajte se oznaka na području, ne idite na staze koje nisu označene. Nekoliko putova i staza na otocima je zanemareno i neprikladno za korištenje. NAPOMENA: Na otocima cresko-lošinjskog arhipelaga nema zmija otrovnica. Prema legendi, ove otoke je počastio sveti Gaudencije, biskup Osorske, i tako doživotno iskorijenio zmije otrovne. Dok istraživači još uvijek ne razumiju pravi razlog, dopustite da vjerujemo pričama.

ELEKTRONIKA