Miomirisni travanj – šparoga, lošinjski luk i boražina

0
Rate this post
  1. Šparoge (lat. Asparagus officinalis L.).
  2. ŠPAROGE U MOJEM I TAKOĐER VAŠEM VRTU.

Također se naziva šparoga ili vilinska krpa. To je sezonska biljka iz domaćinstva ljiljana koja ima drvenastu i razdražljivu stabljiku. Raste samoniklo i također se uzgaja. Kultivirana može narasti do jednog metra. Širi se u divljini uz obalu, među stijenama, kao i makijom, uz ceste i na poljima. Skupljaju se mladi ekološki izbojci s gorkom sklonošću. Bere se od travnja do lipnja.

NUTRICIJSKA VRIJEDNOST.

Šparoge imaju nisku energetsku vrijednost, 100 g jestive komponente sadrži 25 kcal (105 kJ) i također puno vitamina C – 23 mg%, karotena, vitamina B kao i 93% vode. Bogata je mineralima, općenito oko 600 mg%, od čega više od 3. čini kalij, itd. fosfor, kalcij, magnezij, željezo, bakar, kao i cink. Ima izuzetno malo zdravih proteina 3,6%, masti 0,1% i ugljikohidrata 3,8%. Vanjski slojevi šparoga sadrže najviše vitamina i minerala pa ih je stoga potrebno pripremiti neoguljene.

KONTRAINDIKACIJE: Ne preporučuje se osobama koje se vrpolje ili pate od nesanice. Ne smiju ga uzimati osobe s kroničnim oticanjem bubrega, zglobova, srca i živčanih bolesti. Kod nekih ljudi miris šparoga može izazvati alergiju praćenu rascjepkanjem i kihanjem, kao i izrazito osjetljivim i također osipnim, pa bi trebali izbjegavati kontakt s biljkom.

GASTRONOMIJA.

Šparoge se obično pripremaju kuhane, kuhane i pečene, mogu se kuhati na pari, smrznuti i konzervirati u salamuri. Najbolji su za pripremu juha, variva, ali i salata. Pripremaju se tako da se izdanci povežu u snop, kao i da se stave u duboki lonac s vrhovima gore. Ulijte vodu do polovice njihove visine. Pripremite poklopljene, kao i mnoge kupovne hranjive tvari na pari. Drvenasti dio stabljike može se iskoristiti za pripremu variva ili za poboljšanje okusa juha.

JAKO JE VAŽNO ZNATI.

Stariji izbojci šparoga su drvenasti, kao i puno celuloze, pa su teško probavljivi. Ako se šparoge jedu redovito, ali i u većim količinama, mokraći dobivaju karakterističan nepoželjan miris, što je dokaz da potiču izlučivanje nesigurnih tvari iz tijela.
ZANIMLJIVOSTI.

Egipćanima je šparoga bila duhovna biljka pa su je ostavljali u grobnici uz celer kao dar umrlima. Šparoge potječu s istoka, a korištene su u Kini već od 3000 g.p.n.e. kao lijek za kašalj, čireve, a također i otekline. Smatralo se da smiruje nelagodu u nogama i koristio se u pripremi kupki. Bio je popularan na francuskim sudovima kao diuretik, a također se koristio kao afrodizijak.

  • LOŠINJSKI LUK (lat. Allium ampeloprasum var. Lussinese).
  • LOŠINJSKI LUK U MOJEM I VAŠEM DVORIŠTU.

Ovaj niz luke opisao je i nazvao lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić koji ga je smjestio na otočić Karbarus, kilometar udaljen od zapadne obale Lošinja. Lošinjski luk razlikuje se od relevantnih svojti po dva mala šiljka na prašnicima vanjskog kruga. Cvjetovi su bijeli ili ljubičasti, kao i ovise o dugim cvjetovima. Pripremaju se u okruglom labavom cvatu veličine 5 do 10 cm. Ima debelu i zaobljenu stabljiku koja u donjem dijelu nosi tanko otpalo lišće.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST.

Mlada biljka obiluje vitaminom C kao i bioaktivnim sastojcima, mineralima kao i vitaminima.

GASTRONOMIJA.

Divlji luk ostao je u prošlosti primarna hrana, u vrijeme II. svjetskog rata čak 80% stanovništva Cresko-lošinjskog arhipelaga koristilo ga je u prehrani. Lošinjani obično pripremaju divlji luk s otočkom janjetinom, u maneštri ili sirov za salatu. Može se marinirati i čuvati kao aroma za variva.

JAKO JE VAŽNO ZNATI.

Divlji luk podsjeća na poriluk i ima aromatičnu aromu luka. Postoji mišljenje da je ova vrsta luka izvorne sorte gdje je uzgojem nastao poriluk (Allium porrum L.). Zbog intenzivnog mirisa dobro ga je prije pripreme malo popariti.

INTRIGANTNE ISTINE.

Lošinjski divlji luk ponajprije križno oprašuju primorske bodljikave ose kategorije Scolia, koje izgledaju pomalo zastrašujuće, ali ako se ne prekidaju, uglavnom su sigurne.

  • BORAČINA (borago officinalis).
  • BORAŽINA U MOOM KAO I VAŠEM VRTU.

Borago officinalis (kućni ostrolist) također se naziva boksač. To je jednogodišnja zeljasta biljka visoka od 15 do 70 centimetara. Stabljika je uspravna, razgranata i šuplja tamnozelena, ali zbog toga što je cijela prekrivena malim bijelim dlačicama, čini se da je srebrnasta. Stabljika je mesnata i sočna, a također je otpalo lišće stegnuto u stabljiku. Cvjetovi su zvjezdasti, s pet oštrih latica i također crnim prijedlozima prašnika, skupljeni u opuštene raspuštene cvatove. Kruna nebeskih cvjetova je plava, ljubičasta ili bijela. Latice su oštre, integrirane u kratku cijev na dnu. Zbog svog nektara, biljka je omiljena pašnjaka. Cvate od travnja do kolovoza. Divlje je na Mediteranu i južnoj Europi, a uzgaja se i u cijelom svijetu. Širi se u divljini i također uspijeva idealno u neurednim divljim područjima s opuštenom prljavštinom. Uzgaja se samo tako da ga je već nakon prve sjetve teško držati pod kontrolom u vrtu, mnogi ga smatraju korovom. Ne zahtijeva često zalijevanje, a može se uzgajati iz sjemena odmah nakon što prođe trenutak hladnoće tla. Proširen u loncu u zatvorenom prostoru, potrebno mu je mnogo topline i sunca.

VRIJEDNOST DJETETA.

Cvjetovi i stabljike se koriste u pripremi hrane, a sjemenke boražine se koriste za proizvodnju ulja za medicinske svrhe i prirodne kozmetike. Biljka ima mirisni miris i okus sličan luku ili krastavcu. Listovi boražine sadrže veliku količinu vitamina C, kao i kalija. Ulje boražine dobiveno hladnim potiskivanjem sjemenki bogato je nezasićenim mastima, a ima i najveći fokus gama-linolenske kiseline (koja sprječava oticanje) u prirodi. Bogata je omega-3 mastima (linolna kiselina 42%) te omega-6 masnim kiselinama (linolenska kiselina 22%) koje tijelo ne može samostalno proizvesti, pa je konzumacija ovih kiselina neophodna. Ulje nema miris. U nekim narodima ulje boražine službeno je označeno kao dodatak lošoj prehrani. Vrlo je koristan dodatak starijima i mladima u dobi intenzivnog razvoja, ali i u svim programima ozdravljenja nakon bolesti.

GASTRONOMIJA.

U kuhanju se koristi svježe otpalo lišće i cvijeće. Iako je otpalo lišće boražine najbolje čuvati u octu, isto tako se može koristiti i osušeno. Na taj način zadržavaju malo mirisa, a kako bi se daleko bolje sačuvali, potrebno ih je brzo osušiti nakon skupljanja u prozračnoj prostoriji bez vlage. U trgovinama možete kupiti mljevene, kao i osušene. Zbog svoje pomlađujuće i također kiselkaste sklonosti krastavcima, boražina je optimalan dodatak sirovoj salati, jelima od svježeg sira, sirnim namazima i jogurtima te losion juhama. Sitno izrezano može poslužiti kao umak za tjesteninu, a kao zamjena za špinat koristi se blanširano otpalo lišće. Ušećereni ili kandirani cvjetovi boražine koriste se za uljepšavanje salata ili slatkih voćnih jela. Mogu se dodatno zalediti u kockice i ponuditi uz ljetna pića, koktele i sokove. Stabljike se dodaju punču, šalicama od bijelog vina ili džin napitcima.

POTREBNO JE ZNATI.

Zbog visokog udjela višestruko nezasićenih masnoća, ulje boražine sklono je užeglosti pa se preporuča čuvanje u potpuno suhom, tamnom i ujedno trendovskom prostoru. Toplo tretiranje vrlo brzo oštećuje aromu i sve karakteristične okuse, pa je lišće, ali i cvjetove potrebno uključiti neposredno prije ponude.

ZANIMLJIVOSTI.

U liječenju se koristi više od 700 godina. Naziv roda Borago, odnosno boksač, dolazi od arapske riječi buhuray što sugerira “tata sirovosti”, a ime je dobio i zbog dlakavog lišća. Europi su ga dali Arapi između stoljeća. U nekim jezicima naziv za natjecatelja ima korijene u krastavcu, pa se u prijevodu sa švedskog, finskog, ruskog ili baltičkog jezika naziva “biljka krastavaca”. Među starim ratnicima u obzir se uzimala biljka koja daje hrabrost, ali i čvrstinu. Rimljani su imali izjavu “Ego borago gaudia semper ago.” – Natjecatelj mi uvijek nudi užitak (životnu snagu, živce). U Latinskoj Americi otpalo lišće boražine koristi se za liječenje plućnih bolesti, kineskih stvari, a također se i mota lišće. Boražina je tradicionalna komponenta Pimm’s No. 1, pića na bazi gina koju je prije stotinu godina dizajnirao vlasnik Pimm’sa u Londonu.

ELEKTRONIKA