Miomirisni svibanj – kadulja, koromač i kopriva

0
Rate this post

KADULJA U MOJEM A I VAŠEM VRTU

Kadulja je aromatičan sezonski mediteranski grm koji naraste od 30 do 40 cm. Otpalo lišće je ovalno i također usko, sivkasto ekološko, baršunasto i dlakavo s obje strane i također dugačko do 8 centimetara. Dvosupni cvjetovi na vrhovima stabljike tvore šiljaste kralješke. Cvate od svibnja do lipnja plavoljubičastim cvjetovima. Samoniklo raste na suhim i neravnim morskim površinama. Voli sunčana mjesta, osjetljiva je na vjetar i hladnoću. Zimi se pridržava podrijetla iz kojeg u proljeće niču debele lisnate stabljike.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

Kadulja sadrži kalcij, kalij, sol i važno ulje čiji su elementi cineol i kamfor. Također uključuje gorki materijal karnosol, triperpensku kiselinu, flavone i tanin. Dalmatinska kadulja jedna je od najcjenjenijih zbog visokog sadržaja važnog ulja, čiji je glavni sastojak tujon (30-60%), koji joj daje snažan poseban miris. Cvijet kadulje omiljena je paša pčela, a njen med je samo jedan od najljekovitijih medova.

POTREBNO JE ZNATI

Tujon kao kamen temeljac potrebnog ulja kadulje, koji mu daje čvrstu osobitu aromu, ima antiseptički učinak, ali u prevelikim količinama može biti otrovan za glavni živčani sustav. Aromatični grm kadulje također se može proširiti u loncu za cvijeće, toplo u zavjetrini. Osjetljiva je na suvišnu vlagu i mraz. Biljka se sastoji od najvažnijeg ulja u trajanju neposredno prije cvatnje kada se sakupljaju vodeći dijelovi biljke. Suši se nekoliko dana na suhom, tamnom i prozračnom mjestu. Osušeno otpalo lišće i cvijeće treba čuvati u zatvorenim posudama na tamnom mjestu.

FASCINANTNE ISTINE

Stara rimska poslovica tvrdi: “Ako smrt zastrašuje, kadulje pravo u vrt.” Karlo Veliki je toliko cijenio ovu biljku zbog njezinih ljekovitih domova da je kupio uzgoj kadulje po cijelom kraljevstvu. Između stoljeća uživao je fantastičnu reputaciju jer je uzet u obzir kao način produljenja života i eliminacije sotonskih sila.

  • KOPRICA (lat. Urtica dioica L.).
  • KOPRICA U MOJEM A I VAŠEM DVORIŠTU.

Jedna je od najpoznatijih i rasprostranjenih biljaka. Višegodišnja biljka koja može sazrijeti do 1,5 metara. Ima razgranatu puzavu bazu i uspravnu četverobričnu neobrijanu stabljiku. Listovi su nasuprotni, zeleni, srcoliki, sa strane nazubljeni i obrasli finim dlačicama. Kopriva svijetli zbog ovih dlačica koje oslobađaju histamin i mravlju kiselinu dodirujući kožu. To je kao zdrava i mokra prljavština. Cvjeta od svibnja do rujna sitnim ekološkim cvjetovima koji se nalaze na rubovima i šire se ispod pazuha listova. Kopriva je bogata mineralima pa ju je izvrsno imati u vrtu. Osigurava se od nesputanog širenja redovitim šišanjem prije cvatnje (osobito prije razvoja sjemena) kao i reguliranjem novih izbojaka iz korijena. Biljna hrana koprive izvrsna je za potpuno prirodnu obranu dvorišnog bilja. Kilogram svježeg začinskog bilja prelijte s 10 litara kipuće vode i ostavite nekoliko dana da se priprema pari. Za posipanje se koristi razrijeđena prljavština, 1 litra tekućeg gnojiva oslabi se s 10 litara vode.

DIJETETA VRIJEDNOST.

Zbog svoje distribucije, nutritivne i vitaminske vrijednosti, samo je jedno od najvrjednijih, najzdravijih i najisplativijih lisnatog povrća. Bogatiji je izvor vitamina An kao i C od većine uzgojenog povrća. Sadrži puno minerala, a također i željezo, ono prirodno razgradivo koje tijelo može u potpunosti iskoristiti. Stoga je kopriva savršena za zaštitu od proljetne iscrpljenosti. Sadrži i dosta kalija, pa se savjetuje osobama koje su na diureticima ili imaju problema s migrenskim glavoboljama i raznim drugim oblicima konvulzija. Kopriva dodatno sadrži velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, provitamina An i B2 te obilje flavonoida, klorofila te također enzima koji imaju vrijedan učinak na cjelokupno tijelo. Mlado otpalo lišće koprive bogat je izvor vitamina C i karotena.

KONTRAINDIKACIJE: Zbog utjecaja na izlučivanje vode iz organizma, osobe s niskim tlakom moraju biti oprezne u jedenju koprive. Kopriva u kosi uključuje histamin, a također i mravlju kiselinu, koja u dodiru s kožom izaziva reakciju pečenja. Kao rezultat moguće ekstremne reakcije na histamin, osobe s osjetljivom kožom moraju poduzeti poseban tretman na alergijske reakcije, kao i kada jedu svježi sok od koprive. Iako je sok od koprive “bomba” hranjivih tvari, mora se kratko kuhati na pari jer može izazvati ozbiljne iritacije slojeva sluznice organa probavnog sustava. Iz tog razloga, najbolje ju je uzimati zalivenu vodom.

JAKO JE VAŽNO ZNATI.

Vrlo je važno birati koprivu što dalje od prometnica jer se njome posebno lako eliminiraju olovo i razne druge štetne komponente iz okoliša. U vrijeme cvatnje cijela biljka se skupi i suši na prozračnom i ugodnom mjestu u hladu u tankom sloju ili u viseće snopove. Ako se teoretski osuši, treba ga okretati dva do tri puta dnevno. Korijen se osigurava u proljeće ili jesen. Najbolje je brati mlado otpalo lišće s vrha biljke koje ima jedan od najljekovitijih rezultata i najveću moguću snagu. Ekstremni i također jaki miris koprive u hrani ili čaju bit će manje očit ako odaberete koprivu prije cvatnje.

  1. ZANIMLJIVOSTI.
  2. Kopriva ima provitamin A, koji je nevjerojatno koristan za slab vid navečer.
  3. KOMORAČ (lat. Foeniculum vulgare Mill.).
  4. KOMORAČ U MOJEM I VAŠEM VRTU.

Dodatno se naziva komorač ili slatki kopar. Uglavnom raste na mediteranskim mjestima na mjestima blizu mora. Dvogodišnja ili sezonska biljka ugodnog i ugodnog mirisa. Iz zadebljanog podrijetla prve godine izrasta lišće, a i druge godine cca 2 metra visoka stabljika s otpalim lišćem kao i cvjetovima. Stabljika je zaobljena, plavo-zelene boje i također razgranata u gornjoj komponenti, a lišće je sastavljeno od mnogo sitnog otpalog lišća. Komorač pripada obitelji štitnjače zbog činjenice da su žuti cvjetovi skupljeni u cvatove štitnjače. Svaki plod ima oko stotinu sjemenki bogatih eteričnim uljima. Sjemenke su sitne, mirisne, ravne i duguljaste, sa žutim utorom i koriste se kao začin. Širi se u divljini uz ceste, kao i na stjenovitim mjestima.

VRIJEDNOST DJETETA.

Ova mirisna biljka je zapravo poznata u davna vremena kao povrće, začin, ali i lijek. Varivo od komorača smatra se lijekom za probavne smetnje. Komorač se sastoji od velike količine nutritivnih vlakana i proteina, izvanredan je izvor kalija i kalcija, vitamina C i mangana. Sjemenke komorača koriste se za izradu presudnog ulja, a od plodova se priprema ljekoviti čaj za trbuščić i crijeva, koji djeluje umirujuće, a dodatno je pogodan i za djecu.
BITNO JE ZNATI.

Za kuhanje nemojte koristiti komorač koji ima cvjetove na stabljikama jer je to znak da je prezreo. Nakon blanširanja, komorač se može zalediti, ali gubi aromu.

FASCINANTNE ISTINE.

Komorač se uzgajao još u antici, te je bio vrlo cijenjen zbog svog ljekovitog djelovanja na bubrežne i trbušne bolesti, uz očne bolesti i loš vid. Rimljani su uživali jedući lišće komorača i njegovo podrijetlo, kao i koristili njegove sjemenke u kruhu i salatama. U srednjem vijeku korišten je za tjeranje insekata. Dodatno se smatralo da plaši vještice, pa su ga na Ivanjsku noć objesili na ulazna vrata. Obično ga stavljaju u brave kako vam tijekom noći ne bi sigurno zlo ušlo u dom.

ELEKTRONIKA